Pristupanje Evropskoj uniji strateški je prioritet Bosne i Hercegovine. Osnovni pravci i aktivnosti vanjske politike podrazumijevaju dalje približavanje i institucionalizaciju odnosa sa EU u skladu sa Procesom stabilizacije i pridruživanja, zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te njegova potpuna primjena. Aspiracija BiH za sticanjem punopravnog članstva u EU zasnovana je na širokom političkom konsenzusu. Donesene su: Deklaracija o specijalnim odnosima s EU iz 1998. godine, odluke Vijeća ministara BiH i Rezolucija Parlamentarne skupštine BiH iz 1999. godine, kao i Izjava predsjednika političkih stranaka. Godine 2003. Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zaključke prema kojima, između ostalog, postoji potpuni politički konsenzus da je članstvo BiH u EU najveći mogući prioritet.
Proces evropskih integracija zahtijeva sveobuhvatno prilagođavanje politika, institucionalnog okvira i pravnog sistema s ciljem dostizanja evropskih standarda u svim oblastima. Nadalje, proces pravne harmonizacije i prihvatanja evropskih standarda podrazumijeva opsežne unutrašnje reforme, opću konsolidaciju sistema, snažniji privredni razvoj i intenzivnije vanjskopolitičko djelovanje u oblastima koje utiču na dinamiku odnosa BiH i EU. Perspektiva članstva u EU izuzetno je snažan poticaj za nastavak već započetih reformi u BiH i pokretač procesa koji treba da omogući stvaranje ekonomske, pravne, organizacione i socijalne strukture sposobne za djelovanje u skladu s pravilima EU. S ciljem ubrzanog procesa uključivanja BiH u evropske integracione tokove, neophodna je aktivna uloga svih segmenata društva.
Bosna i Hercegovina učestvuje u Procesu stabilizacije i pridruživanja, zajedno sa ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana. Zagrebački samit u novembru 2000. godine stavio je pečat na Proces stabilizacije i pridruživanja dobijajući slaganje regiona da postavi jasan set ciljeva i uslova. Potvrđena je spremnost zemalja regiona za provođenje neophodnih reformi u kontekstu evropskih integracija. U junu 2003. godine, Solunski samit EU o Zapadnom Balkanu potvrdio je i ojačao podršku EU evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana. Samit je podržao «Solunsku agendu», koja sadržava mjere iz predpristupnog procesa i preuzeo obavezu da je zajednički provede.
U junu 2006. godine, Evropsko vijeće je ponovno potvrdilo jasnu evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana i njihovu budućnost u Evropskoj Uniji, podsjećajući da će napredak svake zemlje i ubuduće zavisiti od individualnih zasluga u ispunjavanju uslova i zahtjeva postavljenim Kopenhaškim kriterijima i Procesom stabilizacije i pridruživanja, uključujući punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom, te održavanjem dobrih dobrosusjedskih odnosa.
Proces stabilizacije i pridruživanja, osnažen Solunskom agendom, pokazao se kao djelotvoran politički okvir za djelovanje EU na Zapadnom Balkanu. Kao dio procesa proširenja, on će i dalje ostati okvir za evropski put ovih zemalja sve do njihovog budućeg pristupanja.