Proces stabilizacije i pridruživanja predstavlja osnovni okvir politike EU prema BiH, kao i prema pet drugih zemalja regiona. SAP prvi put nudi mogućnost članstva u EU-u za pet zemalja regije na temelju postupnog pristupa prilagođenog uvjetima u pojedinoj zemlji. Ova je mogućnost historijska prekretnica u odnosima tih pet zemalja i EU. SAP je strategija EU prema zemljama Jugoistočne Evrope sa osnovnim obilježjima: jednaki uvjeti za sve, jasna perspektiva članstva u EU, individualni pristup i veliki značaj regionalne saradnje.

SAP zemljama nudi snažne podsticaje, istovremeno postavljajući pred njih zahtjevne političke i ekonomske uvjete, među kojima je posebno istaknuta potreba za regionalnom saradnjom. Kako bi razvile bliži odnos s Unijom, zemlje trebaju uskladiti svoj politički, ekonomski i institucionalni razvoj s vrijednostima i modelima na kojima se zasniva EU, a to su demokracija, poštovanje ljudskih prava i tržišna ekonomija. Nekoliko je instrumenata koji služe za jačanje političkih, ekonomskih i institucionalnih odnosa EU sa državama SAP-a, radi njihove odgovarajuće pripreme za članstvo u EU:

• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
• Evropsko partnerstvo
• Finansijsko-tehnička pomoć i ostali programi EU
• Politički dijalog, praćen saradnjom na području pravosuđa i unutrašnjih poslova,
  te saradnjom u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.

Evropska komisija objavljuje redovne godišnje izvještaje o napretku za svaku zemlju koja je kandidat ili potencijalni kandidat za članstvo u EU.

Izvještaj o napretku BiH u 2007. godini, objavljen 6. novembra 2007. godine, je dostupan na web- stranici DEI BiH

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane i Bosne i Hercegovine, s druge strane - Stabilisation and Association Agreement (SAA)

Tekstovi sporazuma dostupni na stranici DEI BiH

BiH je 16.6.2008. godine u Luksemburgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Istovremeno sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, koji se primjenjuje od  1.7.2008. godine do okončanja procedure ratifikacije SSP-a u svim zemljama potpisnicama.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju po prvi put je uspostavljen formalni ugovorni odnos između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predstavlja treću generaciju evropskih sporazuma o pridruživanju, namijenjenih za države Zapadnog Balkana obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja.

SAA uspostavlja sveobuhvatni ugovorni okvir između BiH i EU i kao takav, predstavlja važan korak na putu BiH prema članstvu u EU.

SAA je preferencijalni sporazum, koji treba doprinijeti ekonomskoj i političkoj stabilizaciji BiH, te uspostavi bliskih i dugoročnih veza između ugovornih strana. Sporazum se sklapa na neodređeno vrijeme.

Sporazumom se uređuju:

Osnovni tekst podijeljen je na slijedeća poglavlja:

1. Opći principi
2. Politički dijalog
3. Regionalna saradnja
4. Slobodno kretanje robe
5. Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje usluga, kretanje kapitala
6. Usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila konkurencije
7. Pravda, sloboda i sigurnost
8. Politike saradnje
9. Finansijska saradnja
10. Institucionalne, opće i završne odredbe.

Sastavni dio sporazuma čine i sljedeći aneksi i protokoli:

Aneksi

1. Aneks I (član 21.) - Carinski ustupci Bosne i Hercegovine za industrijske proizvode Zajednice
2. Aneks II (član 27. stav (2)) - Definicija proizvoda od junetine
3. Aneks III (član 27.) - Carinski ustupci Bosne i Hercegovine za primarne poljoprivredne proizvode porijeklom iz Zajednice
4. Aneks IV (član 28.) - Carine koje se primjenjuju na robe porijeklom iz Bosne i  Hercegovine pri uvozu u Zajednicu
5. Aneks V (član 28.) - Carine koje se primjenjuju na robu porijeklom iz Zajednice pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu
6. Aneks VI (član 50.) - Poslovno nastanjivanje: finansijske usluge
7. Aneks VII (član 73.) - Pravo intelektualnog, industrijskog i trgovinskog vlasništva

Protokoli:

1. Protokol 1. (član 25.) o trgovini prerađenim poljoprivrednim proizvodima između Zajednice i Bosne i Hercegovine
2. Protokol 2. (član 42.) o definiciji pojma “proizvodi s porijeklom” i načinima administrativne saradnje za primjenu odredbi ovog sporazuma između Zajednice i Bosne i Hercegovine
3. Protokol 3. (član 59.) o kopnenom transportu
4. Protokol 4. (član 71.) o državnoj pomoći u industriji čelika
5. Protokol 5. (član 97.) o uzajamnoj  administrativnoj  pomoći u carinskim pitanjima
6. Protokol 6. (član 126.) - Rješavanje sporova
7. Protokol 7. (član 27.) o uzajamnim preferencijalnim ustupcima za određena vina, uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli naziva vina, alkoholnih pića i aromatiziranih vina

Uspostava zajedničkih tijela za nadgledanje implementacije SSP:

U svrhu blagovremene i cjelovite implementacije, prema odredbama SSP predviđena je uspostava odgovarajućih tijela:

1. Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje za nadgledanje provedbe SSP (Stabilisation and Association Counci),
2. Komiteta za stabilizaciju i pridruživanje (Stabilisation and Association Committee) i po potrebi drugih potkomiteta koji će pomagati Vijeću,
3. Parlamentarnog komiteta za stabilizaciju i pridruživanje.

Ciljevi Sporazuma su:
Razvijanje političkog dijaloga između Unije i zemlje potpisnice Sporazuma, početak postupnog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva zemlje potpisnice s pravnim naslijeđem Zajednice (Acquis Communaitaire), promocija ekonomskih odnosa dviju strana, postepeno razvijanje zone slobodne trgovine između dviju strana te poticanje regionalne saradnje u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja. Sporazum daje zemlji potpisnici status potencijalnog kandidata za članstvo u EU.

Evropsko partnerstvo

Značajna odluka samita u Solunu je uvođenje Evropskog partnerstva za zemlje Zapadnog Balkana, koje je za BiH prvi put objavljeno u junu 2004. godine. Evropsko partnerstvo sadrži kratkoročne i srednjoročne prioritete, koji će služiti kao lista obaveza prema kojoj će se mjeriti napredak BiH na njenom putu ka evropskim integracijama. Evropska partnerstva uvedena su kao sredstvo materijaliziranja evropske perspektive zemalja Zapadnog Balkana.

Evropska komisija objavila je 6. novembra 2007. godine dokument Evropsko partnerstvo za BiH.

Politički dijalog

Slijedom Izjave sa samita u Solunu u junu 2003. godine i «Solunske agende za Zapadni Balkan», započelo je održavanje redovnih multilateralnih sastanaka političkog dijaloga EU sa SAP-državama pod nazivom "Forum EU-Zapadni Balkan" (na razini šefova država i Vlada, ministara vanjskih poslova, ministara pravosuđa i unutrašnjih poslova, te ministara drugih resora - prema potrebi).

Multilateralni politički dijalog na nivou ministara vanjskih poslova “Forum EU-ZB” održan je 12.2.2007. godine u Briselu. Neformalni sastanak ministara vanjskih poslova EU – ZB održan je 29.3.2008. godine na Brdu kod Kranja.

Šesti redovni forum EU-ZB na nivou ministara pravosuđa i unutrašnjim poslova održan je  4. i  5.10. 2007. godine na Brdu kod Kranja. Politički dijalog između EU i Bosne i Hercegovine odvija se na ministarskom nivou (u formatu tzv. Trojke). Četvrti sastanak na kojima učestvuju predstavnici Trojke EU i ministar vanjskih poslova BiH održan je 27. septembra 2007. godine, na marginama GS UN. U organizaciji Slovenačkog predsjedavanja EU 28.2.2008. godine u Ljubljani je održan sastanak političkih direktora EU Trojka – BiH, prvi put u tom formatu.

Interparlamentarni dijalog EU-Bosna i Hercegovina, uz učešće delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Evropskog parlamenta, nastavljen je 10. sastankom održanim  4. i  5.2.2008. godine u Sarajevu.

U aprilu 2006. otpočeo je i ekonomski dijalog između EU i BiH, čime je pokrenuta i jedina preostala aktivnost u skladu sa obavezama iz Solunske agende. Četvrti sastanak ekonomskog dijaloga između BiH i EU održan je u maju 2008. godine u Briselu.

Politički i tehnički dijalog se odvija i putem tijela za Nadzor nad procesom reformi (RPM) – Reform process monitoring.


Finansijska podrška

Pretpristupni Instrument (Instrument for Preacession Assistance) – IPA je novi finansijski instrument za podršku svim pretpristupnim aktivnostima (uključujući i zemlje SAP-a) kojim upravlja Evropska komisija (Vijeće EU je 17. 7. 2006. godine donijelo uredbu kojom se uspostavlja IPA za period 2007.-2013. godine).

• IPA instrument - predstavlja dio Paketa vanjskih odnosa Evropske unije, kreiran sa ciljem racionalizacije i pojednostavljenja procedura i unapređenja koherentnosti i koordinacije akcija  EU.
• Osnovni cilj dizajniranja IPA-e je postavljanje cijelokupne pretpristupne pomoći u jedinstveni okvir i unifikacija regulative, kako za zemlje kandidate tako i za zemlje potencijalne kandidate.
• IPA je zamijenila postojeće instrumente pomoći kao što su:  Phare, ISPA, SAPARD, CARDS, te Turski pretpristupni fond.
• IPA instrument predviđa dvije grupe korisnika sa posebnim vrstama podrške: podrška zemljama potencijalnim kandidatima da se pripreme za status kandidata nastavljajući sa sličnim komponentama pomoći kao što je CARDS, te podrška zemljama kandidatima u pripremi za članstvo u EU. Tako se IPA instrument sastoji od pet komponenti, od čega su prve dvije otvorene za potencijalne kandidate, a svih pet za zemlje kandidate.

Date komponente su :

• Pomoć u tranziciji i izgradnji institucionalnih kapaciteta. Ova komponenta obuhvata sve akcije i ulaganja koja su povezana sa acquis communautaire, izgradnju administrativnih i pravosudnih kapaciteta, kao i podršku mjerama saradnje koje nisu obuhvaćene drugim komponentama, a unutar su pretpristupnog konteksta.
• Regionalna i prekogranična saradnja podržava prekogranične inicijative između zemalja korisnika, kao i između zemalja korisnika i zemalja članica, i njihovo učešće u programima ERDF, te transnacionalnim i međuregionalnim programima saradnje.    
• Regionalni (ekonomski) razvoj zemljama kandidatima treba dati punu podršku za izgradnju sistema apsorpcije Kohezionih fondova i Evropskih fondova regionalnog razvoja.
• Izgradnja ljudskih resursa i kapaciteta zemljama kandidatima pomaže u pripremi za korištenje, programiranje i provođenje principa Evropskog socijalnog fonda u okviru Evropske srtategije zapošljavanja.
• Izgradnja ruralne (poljoprivredne) komponente pomaže zemlji kandidatu da izgradi svoje kapacitete i sistem kako bi mogli u potpunosti preuzeti upravljanje i kvalitetno korištenje post-prijemnih EU fondova za ruralni razvoj.

Finansijska alokacija za period  2007.-2013. godina: za IPA-u je planiran iznos sredstava u iznosu od 11.468 miliona EURA.