Ministarstvo vanjskih poslova BiH
Skip Navigation Links
Vanjska politikaExpand Vanjska politika
AktuelnostiExpand Aktuelnosti
MinistarstvoExpand Ministarstvo
AmbasadeExpand Ambasade
Konzularne informacijeExpand Konzularne informacije
EkonomijaExpand Ekonomija
Međunarodna saradnjaExpand Međunarodna saradnja
A-A+
Opće o OSCE
Opće o OSCE

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) je panevropska sigurnosna organizacija čijih 56 zemalja članica zauzima geografsku površinu od Vankuvera do Vladivostoka.

Kao regionalni sporazum osnovan u skladu sa Poglavljem VIII Povelje Ujedinjenih naroda, OSCE je utemeljena kao primarni instrument i mehanizam u regionu sa ciljem ranog upozorenja, prevencije sukoba, suzbijanja kriza i postkonfliktnoj obnovi u Evropi.

Pristup OSCE-a sigurnosnom aspektu je sveobuhvatan i kooperativan i odnosi se na široku lepezu aktivnosti u koje spadaju kontrola naoružanja, preventivna diplomatija, mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, posmatranje izbora.

Sve zemlje koje učestvuju u aktivnostima OSCE-a imaju ravnopravan status, a odluke se donose konsenzusom.

Organizaciona struktura OSCE-a

Stručno tijelo OSCE-a za političke konsultacije i donošenje odluka je Stalno vijeće (Permanent Council). Njegovi članovi, izaslanici zemalja članica OSCE-a sastaju se jednom sedmično u Kongresnom centru u Hofburgu u Beču da bi raspravljali i donosili odluke o pitanjima značajnim za OSCE. U Hofburgu se, također, održavaju i sastanci Foruma za sigurnosnu saradnju (Forum for Security Cooperation), koji se bavi pitanjima kontrole naoružanja i mjerama izgradnje povjerenja i sigurnosti).

Visoko vijeće (Senior Council), kojeg čine politički direktori ili dužnosnici višeg ranga zemalja-članica, sastaje se radi periodičnih političkih dogovora. Jednom godišnje sa sastaje u Pragu kao Ekonomski Forum.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica OSCE-a sastaju se jednom godišnje na sastanku Ministarskog vijeća (Ministerial Council), a svake druge godine šefovi država ili vlada okupljaju se na Samitu OSCE-a.

Predsjedavajući OSCE-a (Chairman-in-Office - CiO) odgovoran je za izvršenje odluka i svake se godine bira iz druge zemlje. Aktualnom Predsjedavajućem u njegovom radu pomaže prethodnik koji, zajedno sa sljedećim Predsjedavajućim, čine OSCE Trojku.

Predsjedavajući OSCE-a može formirati ad hoc upravnu grupu i imenovati ličnog izaslanika koji će se baviti specifičnim kriznim i konfliktnim situacijama.

Generalni Sekretar OSCE-a (Secretary General), koji ima sjedište u Beču, djeluje kao izaslanik Predsjedavajućeg OSCE-a i daje mu podršku u svim aktivnostima kojima se provode ciljevi OSCE-a. Njegove aktivnosti također uključuju rukovođenje OSCE strukturom i operacijama.
Sekretarijat, koji pruža operativnu podršku Organizaciji, ima sjedište u Beču. Podršku Sekretarijatu pruža Ured u Pragu (the Prague Office), koji ima informativnu funkciju i bavi se dokumentacijom.

Ured za vezu u Centralnoj Aziji (the Liaison Office), sa sjedištem u Taškentu, predstavlja vezu između Organizacije i pet zemalja OSCE-a iz centralne Azije.

Ured za demokratizaciju i ljudska prava (The Office for Democratic Institutions and Human Rights - ODIHR), sa sjedištem u Varšavi, ima aktivnu ulogu u monitoringu izbora i razvoju državnih institucija koje se bave izborima i ljudskim pravima, pruža tehničku pomoć državnim pravnim institucijama, potpomaže razvoj i jačanje nevladinog sektora i građanskog društva, itd.

Izaslanik  za slobodu  medija  (the  Representative  on Freedom of the Media) uspostavljen je 1997. godine sa ciljem praćenja razvoja medija uz respektiranje njihove slobode.

Ured Visokog komesara za nacionalne manjine (the High Commissioner on National Minorities) ima zadatak ranog upozoravanja i prevencije konflikata. Savjetima i preporukama treba ohrabriti strane u konfliktu na vođenje politike međusobnog nesuprotstavljanja.

OSCE ima misije u nekoliko zemalja (operacije na terenu): Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Estonija, Latvija, Makedonija, Moldova, Tadžikistan, Ukrajina, Srbija, Gruzija, Kosovo. Formirana je grupa za Čečeniju, Albaniju i savjetodavno-posmatračka grupa za Bjelorusiju. OSCE također ima zadatak kontrole konvencionalnog naoružanja i mjera izgradnje povjerenja i sigurnosti. Bečki dokument iz 1994. godine obavezuje članice na transparentnost i predvidivost njihovih vojnih aktivnosti. Zemlje-članice su usvojile vojna pravila ponašanja (Kodeks ponašanja - Code of Conduct), kojima se snaže principi djelovanja oružanih snaga u demokratskim društvima.

Parlamentarna skupština OSCE-a, koju čini više od tri stotine parlamentaraca iz svih zemalja članica OSCE-a, održava godišnji sastanak u mjesecu junu, a tokom svake godine održava različite i brojne sastanke i seminare. Skupština raspravlja o pitanjima značajnim za rad OSCE-a, a donosi i odgovarajuće rezolucije i preporuke. Parlamentarna skupština ima značajnu ulogu u nadgledanju izbora. Sekretarijat Skupštine ima sjedište u Kopenhagenu.

OSCE je uspostavio i Sud za pomirenje i arbitražu (Court of Conciliation and Arbitration), sa sjedištem u Ženevi. Zemlje potpisnice Konvencije o pomirenju i arbitraži mogu predati Sudu zahtjev za rješavanje putem Arbitražnog tribunala ili Komisije za pomirenje. OSCE također učestvuje u aktivnostima Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu.