Jadransko-jonska inicijativa zvanično je promovirana tokom samita o razvoju i sigurnosti Jadranskog i Jonskog mora održanog u Ankoni 19 i 20. maja 2000. godine. Samit je okončan usvajanjem Deklaracije iz Ankone kao osnivačkog političkog akta ove inicijative.
Ova asocijacija danas okuplja osam evropskih zemalja, od kojih sedam izlaze na Jadransko i Jonsko more: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, i po principu sukcesije članstva, Srbija. Pokretač Inicijative je Italija koja je bila domaćin osnivačkog skupa. Inicijativu je podržala i Evropska unija.
Cilj pokretanja inicijative je podsticanje razvoja i jačanje sigurnosti u jadransko-jonskom regionu, intenziviranje saradnje među zemljama regiona i podsticanje tranzicijskih zemalja na integracione procese i približavanje Evropskoj uniji.
Slično kao i druge inicijative Jadransko-jonska inicijativa se razvija kroz dvije forme. Inicijativa je forum za razmjenu političkih mišljenja, a istovremeno i forma za ostvarivanje multilateralne saradnje u više oblasti kao što su: saobraćaj, pomorstvo, turizam, obrazovanje, zaštita životne okolice i kulturnog naslijeđa, razvoja malih i srednjih preduzeća te borbe protiv organiziranog kriminala.
Dva osnovna tijela Inicijative su:
Vijeće JJI je najveće tijelo inicijative koje donosi odluke. U njegovom radu učestvuje i predstavnik Evropske komisije. Vijeće se redovno sastaje jednom godišnje (obično u maju) i radi na bazi rotacije, svake godine novi predsjedavajući.
Komitet visokih zvaničnika je operativno tijelo zaduženo za koordinaciju aktivnosti, pripremanje sastanaka ministara (Vijeća JJI) i implementaciju ideja i zaključaka donesenih u okviru Inicijative. Sastaje se periodično, obično najmanje dva puta godišnje u zemlji koja predsjedava inicijativom.
Bosna i Hercegovina učestvuje u radu JJI od njenog osnivanja.
Inicjativom trenutno predsjedava Crna Gora, a u maju ove godine preuzima Srbija.
Nacionalni koordinator za Jadransko-jonsku inicijativu je ambasador Ivan Orlić.